Znate li šta je mobing, jeste li ga već osetili na svojoj koži , poznajete li nekoga koja žrtva mobinga? Ovaj tekst može nekome od vas biti od koristi!
Reakcija mnogih ljudi koji su pročitali moj blog post Kako sam preživela mobing , bila je - kako je moguće da normalna osoba radi tako nešto drugom čoveku.Ne ulazeći ovde u diskusiju na temu da li je uopšte moguće da neka normalna osoba radi to što rade moberi ( to je, ipak, pitanje za psihijatre i nadležne institucije), u ovom postu bih se osvrnula na objašnjenje samog pojma mobinga i njegov zanimljiv istorijat. Odnosno, na to kako je primećen, kako se mobing ispoljava u stvarnosti, zašto je mobiranom teško da se bori protiv njega i još teže da ga preživi neoštećenog zdravlja i na mere prevencije ove pojave,koja je pogubna ne samo po pojedince, već i po društvo u celini.
RULJA, BAGRA ILI ... MANIROM OLOŠA
RULJA, BAGRA ILI ... MANIROM OLOŠA
Mobing se sastoji u tome da jedna ili više osoba na radnom mestu, često i u dužem vremenskom periodu ( najmanje jednom nedeljno i ne kraće od šest meseci ) sitematski psihički zlostavlja drugu osobu, s namerom da ugrozi njen ugled, čast, dostojanstvo, integritet, a time i njene radne sposobnosti i zdravstveno stanje, s ciljem da je na ovaj ili onaj način ukloni s radnog mesta. Ovaj pojam potiče od glagola "to mob" - nasrnuti u masi, prostački napasti, manirom ološa, odnosno imenice "mob" -rulja, bagra, ološ..., a u sebi sadrži sve elemente krajnje neetičkog i patološkog ponašanja na radnom mestu. Idejni tvorac ovog pojma , Konrad Lorenc, opisao je ponašanje grupe slabijih životinja, koje, udruženim snagama, izbacuju iz grupe većeg i jačeg ili ga čak dovode do smrti.
Po definiciji Medjunarodne organizacije rada, mobing je uvredljivo ponašanje koje se manifestuje kao osvetoljubivi, surovi , zlonamerni i ponižavajući pokušaj da se sabotira jedan ili grupa zaposlenih.U mobing spadaju i stalne negativne kritike i primedbe, koje izoluju neku osobu u socijalnom pogledu, kao i kancelarijski tračevi i širenje lažnih informacija.
Kod nas se umesto reči mobing koriste i termini psihoteror, zlostavljanje na radu, psihološko maltretiranje...
Početkom osamdesetih godina prošlog veka švedski psihoterapeut dr Hanc Lojman, koji je najpre istraživao destuktivno ponašanje male grupe dece u školama protiv jačeg deteta i nazvao ga mobingom,
isto ponašanje je uočio i kod zaposlenih, na radnom mestu. Budući da je utvrdio da je svaki četvrti zaposleni bar jednom u životu bio mobiran, osnovao je i kliniku za pružanje pomoći šrtvama mobinga. Napisao je i enciklopediju mobinga, u kojoj svetsku javnost upozorava na mobing , kao na vid ugrožavanja osnovnih ljudskih prava .
No, ovo je teorija koja se može naći u enciklopedijama, a mnogo je zanimljivije pitanje kako se mobing ispoljava u praksi. Mobing može biti vertikalni - kada pretpostavljeni ugrožava jednog ili više podredjenih, što je češći slučaj , ili obrnuto, kao i horizontalni, odnosno šikaniranje izmedju radnika na istoj hijerarhijskoj poziciji.


.jpg)